Verbalni rat Izraela s Ujedinjenim nacijama eskalirao je u namjerne napade IDF-a na UN mirotvorce u Libanu. Ove provokacije otkrivaju nesposobnost UN-a i osjećaj potpune nekažnjivosti Izraela dok pokreću novi regionalni rat.
U Zagrebu je 26. i 27. oktobra održana prva jugoslavenska škola komunizma. Bio je ovo iznimno važan događaj sa stajališta radničkog internacionalizma na Balkanu.
Centralni dio Bosne i sjeverni dio Hercegovine, 4. oktobra pogodile su razorne poplave, nemilosrdno odnoseći ljudske živote. Bujica je pred sobom nosila sve i ostavila pustoš u nekoliko manjih gradova kao što su Fojnica, Busovača, Jablanica, Kiseljak i Kreševo. Najviše je pogođena opština Jablanica. Situacija je eskalirala nakon što je nabujali vodotok, usljed cjelodnevne kiše aktivirao ogromne količine kamenja iz kamenoloma koji se nalazio par stotina metara iznad naselja Donja […]
Oluja se sprema na Bliskom istoku dok Izrael, podržan od strane zapadnih imperijalističkih sila, gura regiju sve bliže razarajućem regionalnom ratu, ističući još jednom izbor pred čovječanstvom: ili socijalizam ili barbarstvo. U prva dva tjedna svoje agresije protiv Libanona, izraelska vojska je bombardirala više od 3.600 lokacija širom zemlje, ubivši najmanje 1.800 ljudi i ranivši više od 10.000, od kojih su velika većina bili muškarci, žene i djeca koji nisu […]
U ranim satima 01. oktobra, izraelska vojska je prešla granicu Libana i započela kopnenu invaziju, nakon dvije sedmice teških vazdušnih napada. Ovo je u potpunosti reakcionaran rat, podržan i finansiran od strane SAD-a i zapadnog imperijalizma, koji prijeti da uvuče čitav Bliski istok u otvoreni rat, koji bi mogao da potraje godinama i za sobom ostavi stravično uništenje i patnju.
Uspjeh predizborne kampanje Fione Lali pokazuje širok utjecaj koji revolucionarne ideje mogu imati, ako se hrabro i vješto iskoriste. Ali postavlja i pitanja o komunističkim metodama i taktikama – vještina kojom marksisti moraju ovladati.
Zračnim udarima pogođeno je više od 1600 meta unutar libanonskog teritorija u ponedjeljak 23. rujna, prvoga dana izraelske kampanje bombardiranja. Oko 500 ljudi je poginulo, a više od 1600 je ozlijeđeno, dok su deseci tisuća izbjegli iz južnih krajeva zemlje. Počeo je neobjavljeni rat Izraela protiv Hezbollaha.
Nakon masovnih zračnih napada na četvrt Dahiyehu Bejrutu, izraelska vojska uspjela je ubiti vođu Hezbolaha Hassana Nasrallaha zajedno s ostalim najvišim vođama organizacije. Čini se da je u napadu poginuo i šef Hezbolahovog južnog fronta Ali Karaki. Netanyahu je lično naredio napad i očigledno da provocira i Hezbolah i njegovog glavnog pokrovitelja Iran, da uđu u sveopšti rat sa Izraelom. Ova opasnost je sada bliža nego ikad.
Talasi štrajkova i sve više osjetno nezadovoljstvo radničke klase ukazuje na pukotine u strukturama vlasti vladajuće klase. Pod pritiskom kapitalističke krize, svjetsko se tržište smanjuje. Ne postoji sredstvo koje imperijalističke sile neće iskoristiti u obranu svojih tržišta pa čak i ako to podrazumijeva oružani sukob. Uzrok ratova je upravo kapitalizam. U jeku rastuće krize važnije je negoli ikada i dužnost istreniranih boljševičkih kadrova utemeljenih na čvrstom temelju marksističke teorije povezati […]
Kriza njemačkog kapitalizma nemilosrdno se produbljuje. Prošle nedjelje (01. rujna prim. prev.) održani su izbori u dvije savezne pokrajine, Saskoj i Tiringiji. Osvojili su ih desničarska stranka ‘Alternativa za Njemačku’ (AfD) i demagoška nova grupa ‘Savez Sahra Wagenknecht’ (BSW), koja se odvojila od Die Linke (Lijeva partija). Reformisti i liberali u Njemačkoj i šire su u stanju panike, ali ovaj ishod je mjera njihovog bankrota.
Ponovno objavljujemo pamflet (prvi put objavljen 1987, tijekom sumraka sovjetskog režima), koji služi kao neprocjenjiv uvod u događaje od Oktobarske revolucije do uspona staljinizma u Rusiji ‒ iz kojeg se mogu izvući bezbrojne lekcije za klasnu borbu danas. Napisao ju je George Collins, tada član južnoafričke sekcije Komiteta za radničku internacionalu (CWI).
Ovaj tjedan razmatramo kratak, ali ključan Lenjinov tekst, koji je iznio mnoge taktike i metode koje će igrati ključnu ulogu u izgradnji komunističkih snaga u Rusiji. Napisano 1901. godine, „Gdje početi?“ je kratko, ali izvanredno objašnjenje potrebe za taktičkom fleksibilnošću i važnosti revolucionarnog tiska. Sadrži lekcije koje su izuzetno važne u borbi za revolucionarnu partiju i danas.