Literatura

Produbljivanje krize kapitalizma uzrokuje ogromnu političku nestabilnost diljem svijeta. U tom kontekstu, porast broja „autoritarnih” i „populističkih” vlada izazvao je mnogo rasprava o usponu politike „jakih vođa”. Ali što to točno znači? U ovom članku, Ben Gliniecki razmatra prirodu kapitalističke države i koncept „bonapartizma”, kako ga je razvio Marx, kako bi odgovorio na ovo pitanje i pružio uvid u utjecaj klasne borbe na današnju politiku. Tekst originalno objavljen 12. travnja […]

Često postavljana pitanja u vezi marksizma, napisana od strane Fridriha Engelsa 1847. 1. Šta je komunizam? Komunizam je doktrina uslova oslobođenja proletarijata. 2. Šta je proletarijat? Proletarijat je klasa u društvu koja živi isključivo od prodaje svog rada i ne prisvaja profit od bilo koje vrste kapitala; čija dobrobit i nesreća, čiji život i smrt, čija gola egzistencija zavisi od potražnje za radom – stoga, od promenljivog stanja biznisa, od […]

Moj povišeni (i još uvek rastući) krvni pritisak vara moje bližnje u vezi mog stvarnog stanja. Aktivan sam i sposoban za rad, ali ishod je izvestan. Ovi redovi će biti objavljeni nakon moje smrti. Ne osećam potrebu da i ovde opovrgavam glupe i zlonamerne klevete Staljina i njegovih agenata: Ne postoji ni jedna mrlja na mojoj revolucionarnoj časti. Nikada nisam ulazio, ni direktno, ni indirektno, u bilo kakve zakulisne dogovore […]

Objavljujemo prevod brošure “Lenin and Trotsky – What they really stood for” koju su 1969. godine napisali Alan Vuds i Ted Grant, britanski trockisti i osnivači Internacionalne marksističke tendencije. Degeneracija komunističkih partija, kao posljedica birokratizacije prve radničke države, dovela je do potpunog iskrivljavanja Lenjinove teorije i njenog dogmatičnog i mehaničkog prilagođavanja potrebama birokratske klike. Dosljedna borba Trockog i Lijeve opozicije je ne samo bila fizički ugušena, već je i zatrpana […]

Novo komunističko društvo gradi se na principima drugarstva i solidarnosti. Solidarnost nije samo svjesnost o zajedničkim interesima; ona takođe zavisi od intelektualnih i emotivnih veza koje povezuju pripadnike zajednice. Kako bi se izgradio društveni sistem zasnovan na solidarnosti i zajedništvu, važno je da su ljudi sposobni za ljubav i tople emocije. Proleterska ideologija pokušava da obrazuje i ohrabri svakog člana radničke klase da bude sposoban odgovoriti na nevolju i potrebe […]

Govor Aleksandre Kolontaj na trećoj sveruskoj konferenciji vodstva regionalnih ženskih odjela iz 1926. godine.

Sa nevjerovatnom snagom sveštenstvo se bori protiv socijalista i pokušava ih omalovažiti u očima radnika. Vjernici koji nedjeljom idu u crkvu i na svečanosti sve češće su primorani da slušaju žestoke političke govore u kojima se osuđuje socijalizam, umjesto da slušaju propovijedi i dobiju religijsku utjehu. Umjesto da utješe ljude koji su puni briga i umorni od svojih nesnosnih života, koji idu u crkvu sa vjerom u hrišćanstvo, sveštenici bjesne […]

Skorašnji razvoj događaja u Siriji postavio je pitanje kako marksisti treba da se postave prema pitanju Asada, Rožave, ostalih pobunjenika, intervencije NATO pakta, Rusije i Turske. Naša linija je od početka bila linija podrške Rožavskoj revoluciji, a protivljenja i Asadovom režimu i imperijalističkoj intervenciji u Siriji, bilo da se radi o imperijalističkoj intervenciji zemalja NATO ili Rusije.

Primili smo dosta e-mejlova od strane naših pretplatnika, upitkujući o stavu marksista prema religiji, odnoseći se ne samo na marksizam i hrišćanstvo, nego i islam. Na primjer, javilo nam se nekoliko ljudi sa Filipina koji podržavaju Teologiju oslobođenja. Takođe smo u kontaktu sa grupama ljudi koji se deklarišu kao islamski marksisti. Jasno je da ovo pitanje interesantno i bitno, te zaslužuje posebnu pažnju. Kao inicijalni doprinos, objavljujemo članak Alana Vudsa, […]

Preuzeto iz Sabranih dela Aleksandre Kolontaj, Aliks Holt Da li bi radnica trebala da bude u savezu sa buržoaskim feministkinjama? Ko bi zapravo dobio nešto u tom savezu? Sigurno ne radnica. Ona sama je svoj spasilac, ona drži budućnost u svojim rukama. Radnica čuva njen klasni interes i ne zavaravaju je veliki govori o „svetu koji sve žene dele“. Radnica ne sme da zaboravi da, dok je cilj buržoaskih žena […]

Naši klasni neprijatelji imaju naviku da se žale na naš terorizam. Šta oni pod time podrazumevaju prilično je nejasno. Oni bi voleli da sve aktivnosti proletarijata uperene protiv interesa klasnog neprijatelja označe kao terorizam. Štrajk, u njihovim očima, glavni je metod terorizma. Pretnja štrajkom, organizacija štrajkačkih odbora, ekonomski bojkot gazde koji se ponaša kao robovlasnik, moralni bojkot izdajnika iz sopstvenih redova – sve ovo i mnogo više oni nazivaju terorizmom. […]