Sledeća izjava IMT-a je napisana za osmomartovske akcije širom sveta. Cilj nam je da objasnimo zašto borba za oslobođenje žena mora ujedno biti i borba za socijalizam.
Problemi na koje su ukazivali protesti protiv diktature u aprilu prošle godine ostali su nerešeni i danas ponovo dospevaju u žižu javnosti kroz predizbornu kampanju za Skupštinu grada Beograda. Prenosimo članak objavljen u štampanom izdanju “Crvene kritike” nedugo po završetku demonstracija. Smatramo da su naši zaključci u međuvremenu samo dobili na aktuelnosti jer se pitanja političke artikulacije socijalnog nezadovoljstva iznova i iznova nameću kao osnovni preduslov za bilo kakve značajne […]
Primili smo dosta e-mejlova od strane naših pretplatnika, upitkujući o stavu marksista prema religiji, odnoseći se ne samo na marksizam i hrišćanstvo, nego i islam. Na primjer, javilo nam se nekoliko ljudi sa Filipina koji podržavaju Teologiju oslobođenja. Takođe smo u kontaktu sa grupama ljudi koji se deklarišu kao islamski marksisti. Jasno je da ovo pitanje interesantno i bitno, te zaslužuje posebnu pažnju. Kao inicijalni doprinos, objavljujemo članak Alana Vudsa, […]
Preuzeto iz Sabranih dela Aleksandre Kolontaj, Aliks Holt Da li bi radnica trebala da bude u savezu sa buržoaskim feministkinjama? Ko bi zapravo dobio nešto u tom savezu? Sigurno ne radnica. Ona sama je svoj spasilac, ona drži budućnost u svojim rukama. Radnica čuva njen klasni interes i ne zavaravaju je veliki govori o „svetu koji sve žene dele“. Radnica ne sme da zaboravi da, dok je cilj buržoaskih žena […]
Nijedan događaj u ljudskoj istoriji nije bio predmet takvog iskrivljavanja, neistina, izmišljotina i najgorih laži kao što je to ruska revolucija. Ovdje objavljujemo listu Aleksa Granta o 10 najgorih laži o boljševicima i oktobru… Svjedoci načina na koji su se britanski mediji ponašali prema Džeremiju Korbinu osjete odvratan ukus establišmenta. Ugo Čavez i venecuelanska revolucija takođe su primili takvu posebnu pažnju u posljednjem periodu. Ali ništa nije vrijedno mržnje vladajuće […]
U NVO po pravilu postoji i jasna kapitalistička podela rada i hijerarhija odlučivanja ustrojena po ugledu na firmu (uključujući i najamni rad) i gde se društvenim problemima pristupa odozgo, tako što se grupacije kojima je neophodna pomoć ili podrška tretiraju kao zaseban predmet rada, kao klijente za određeni projekat koji ima kratkoročne (ponekad i srednjoročne) i jednokratne ciljeve. Radi se, dakle, o strukturama koje funkcionišu kao male kompanije, kao svojevrsni […]
Daleko od toga da predstavlja nekakvu alternativu otuđenoj, desnoj levici staljinizma i socijaldemokratije, demokratski socijalizam je, kao što vidimo, samo novi celofan za staru i potrošenu socijaldemokratiju, koja periodično zaoštrava retoriku da bi kupila legitimitet u masama i bila u poziciji da ih odvrati od zbacivanja izrabljivačkog poretka, baš kao što su to nekada radili ustavni reformatori francuskog apsolutizma. Otuđena, reformistička levica, samo je osmeh iza kojega se krije desnica. […]
Organska politička povezanost levičara sa radničkim pokretom omogućava levoj političkoj analizi da bude klasna analiza, da aktuelna domaća i svetska politička dešavanja objašnjava njihovim uticajem na položaj radničke klase i da svoje politički program gradi na pozicijama koje vode ka jačanju radničke klase, slabljenju buržoazije i prevazilaženju kapitalističkih društvenih odnosa. Povratno, klasna analiza upućuje levičare na organsko političko jedinstvo sa radničkim pokretom, koje je omogućeno sve većim svrstavanjem radnika u […]
Naši klasni neprijatelji imaju naviku da se žale na naš terorizam. Šta oni pod time podrazumevaju prilično je nejasno. Oni bi voleli da sve aktivnosti proletarijata uperene protiv interesa klasnog neprijatelja označe kao terorizam. Štrajk, u njihovim očima, glavni je metod terorizma. Pretnja štrajkom, organizacija štrajkačkih odbora, ekonomski bojkot gazde koji se ponaša kao robovlasnik, moralni bojkot izdajnika iz sopstvenih redova – sve ovo i mnogo više oni nazivaju terorizmom. […]
Današnje društvo je potpuno zasnovano na eksploataciji širokih masa radničke klase od strane manjine populacije, klase zemljovlasnika i kapitalista. To je robovsko društvo, s obzirom da „slobodni“ radnici, koji čitav svoj život rade za kapitaliste, imaju „pravo“ samo na ona sredstva za opstanak koja su obavezna za održavanje robova koji donose profit, za očuvanje i neprekidno trajanje kapitalističkog ropstva.
Povratak kapitalističkih odnosa na prostor Bosne i Hercegovine i uništavanje većine materijalnih i socijalnih tekovina narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije neminovno je svoj izražaj našao u ideološkoj nadgradnji. Kakav je odnos nove tajkunsko-političke elite prema nasleđu narodnooslobodilačke borbe najbolje nam pokazuje odnos i interpretacija ključnih i značajnih događaja iz perioda Drugog svjetskog rata. Jedan od takvih događaja, u isto vrijeme stradanja i herojskog otpora brojčano slabijih partizana je svakako Bitka […]
Odakle potiče ugnjetavanje žena? I kako da se borimo protiv ovog fenomena? Ovo su ključna pitanja u društvu u kojem su ženske pripadnice radničke klase dvostruko potlačene, i kao radnice i kao žene.