Neuspjeh provokacije sa humanitarnom pomoći 23. februara na venecuelanskoj granici je bio ozbiljan udarac Trampovom pokušaju državnog udara. Došlo je do međusobnog optuživanja između samoproglašenog “predsjednika” Gvajida, kolumbijskog predsjednika Duka i američkog potpredsjednika Pensa. SAD nije mogao dobiti saglasnost Lima kartela za vojnu intervenciju.
U godinama nakon kolapsa SSSR-a uslijedili su neki od najgorih padova životnog standarda u vrijeme mira, a teret je pao na radničku klasu širom bivših sovjetskih republika. Pet godina koje su uslijedile nakon Evromajdanskog puča i građanski rat u Donbasu dovele su do još većeg nazadovanja za Ukrajince, od napada na zdravstvo i penzije od strane vlade, propale infrastrukture, do nove bijede stvorene građanskim ratom i usponom neonacističkih bandi širom […]
23. februar je došao i prošao. Ovo je bio dan koji su SAD i njegove lokalne marionete označile kao Dan D, kada je navodna “humanitarna pomoć” trebala ući u zemlji protiv volje zlog Madura, nešto što je čak i korespondent za BBC priznao da ima malo veze sa pomoći već se radi o otporu autoritetu predsjednika Madura.
Nakon instrukcija Bijele Kuće i sastanaka u Vašingtonu, Huan Gvajido se proglasio “predsjednikom” na uličnom skupu u Karakasu 24. januara. Ova objava nema nikakav legitimitet, ali su Gvajida odmah priznali Tramp, Bolsonaro, Makri i Almagro. Drugi su slijedili, uključujući i 19 zemalja EU. Nakon toga su pozvali venecuelansku vojsku da izrazi lojalnost novom “predsjedniku”. Slijedile su američke sankcije venecuelanskoj naftnoj kompaniji PDVSA i zaplijena njihove imovine u SAD-u vrijedne 7 […]
Nastavljuju se napori Vašingtona da imperijalističkim državnim udarom uklone venecuelansku vladu. 26. januara SAD su najavile sankcije PDVSA (naftnoj kompaniji u državnom vlasništvu) i zaplijenu imovine. Ovo je vrlo ozbiljan udarac na venecuelansku ekonomiju i vladu. Jasno je da Trampova administracija misli da ima priliku i želi je iskoristiti.
Pokret žutih prsluka je društveni potres iznimne moći. Pokret predstavlja veliku prekretnicu u klasnoj borbi u Francuskoj – i izvor je inspiracije radnicima širom svijeta. On će imati duboki i trajni uticaj na politički život zemlje. Stotine hiljada eksploatisanih i potčinjenih ljudi je po prvi put u životu se pokrenulo 17. novembra. Ovo nije bila mobilizacija najviše organizovanih slojeva radništva. Ovo nije bila mobilzacija isključivo radnika: uz radnike tu su […]
Pete uzastopne subote, žuti prsluci su 15. decembra na ulicama napravili nešto što su nazvali Čin 5 ovog pokreta. Ovo je bilo nakon Makronovog obavještenja o “ustupcima” 10. decembra; i u sedmici u kojoj se desila mobilizacija i nacionalni dan akcije, sazvani od strane sindikata Generalne konferencije rada (CGT). Nakon pet sedmica, do koje faze je došao ovaj pokret, i koje su njegove perspektive?
Mađarski desničarski premijer Viktor Orban doživio je udarac kroz talas protesta koji se šire zemljom. Protesti su izazvani novim zakonom poznatim kao „robovlasnički zakon“, donesenom 12. decembra. Ovaj podli napad na mađarske radnike omogućava poslodavcima da povećaju prekovremeni rad od 250 do 400 sati godišnje, što čini otprilike 8 sati sedmično. Ne samo to, nego i isplata za prekovremeni rad može biti odgođena do 3 godine.
U Albaniji troškovi obrazovanja predstavljaju najveće troškove domaćinstva: +2,3% za jednu godinu, dok je prosječni mjesečni prihod pao za 3%, na oko 400 evra mjesečno. Intervjuisali smo jednog od aktivista koji se priključio pokretu “zbog boljeg obrazovanja i bolje budućnosti”. Represija je već počela: neki profesori su srušili studente koji učestvuju u pokretu, a roditeljima je zaprijećeno sa otkazima ako im djeca nastave protestvovati. Svi intervjuisani su zatražili anonimnost.
25 godina od osnivanja, Evropska Unija izgleda kao da se raspada pod težinom svojih proturječnosti. Gdje god pogledamo, glavne partije dolaze pod pojačan pritisak zbog klasne borbe kao rezultata desetogodišnje krize. Ovo znači da vladajuća klasa više ne može vladati na stari način. U Njemačkoj su godine mjera štednje i neravnomjerna raspodjela slabog oporavka izazvale široko odbacivanje glavnih partija. Ovo gura Hrišćansko-demokratsku uniju (CDU) ka demagoškom jeziku čineći ih manje vjernim […]
Socijalna i politička situacija u Francuskoj se kreće vrtoglavom brzinom. U manje od mjesec dana, pokret “žutih prsluka” je doveo zemlju pred prag revolucionarne krize. U predstojećim danima, preko ovog praga bi se moglo i preći. Šta će biti odlučujući faktor u daljnjem napredovanju pokreta?
Pokret žutih prsluka se trenutno nalazi na prekretnici. Suočen sa rastućim radikalizmom pokreta, Makron je promijenio svoj prkosni ton i obećao da će “suspendovati” poskupljenje goriva koje je izazvalo ovaj pokret. Ovo povlačenje je rezultat uličnih borbi tokom vikenda, između hiljada demonstranata i policije, koje su za sobom ostavile preko 200 povrijeđenih samo u Parizu i najmanje jedan smrtni slučaj.